Pc Prva pomoć Vam nudi izradu sofverskih rješenja po narudžbi za platforme OS Windows i SmartPhone OS ANDROID!
Programiranje ili računarsko programiranje je vještina pomoću koje korisnik stvara i izvršava algoritme koristeći određene programske jezike (COBOL, C, C#, C , VB, PHP, Java, VB .NET, HTML, XHTML, ACTION SCRIPT…) da bi napravio računarski softwer/program.
Programiranje (developing) sadrži elemente umjetnosti, nauke, matematike i konstruisanja.
Koraci u programiranju
Pri razvijanju svakog programa potrebno je proći kroz nekoliko faza ili koraka:
1. Analiza problema (analiza potreba i tehnički opis)
2. Kreiranje algoritma (crtanje dijagrama toka)
3. Pisanje programskog koda (Kodiranje)
4. Pokretanje programa (prevođenje i isprobavanje/ispravljanje grešaka)
5. Održavanje softwera
Analiza problema
Izradi računarskog programa je analiza potreba, razmatranje situacije i problem koji treba riješiti, definisati preko jednačina, uslova i kroz tzv. pseudo algoritam. Programeru mora biti jasno kako će se dešavati promjene, zavisnosti, uzroci i posljedice, da bi sve to prenio i precizirao kroz programski kod. Sve mora biti matematički precizirano. Kod jednostavnijih programa ovaj dio je u domenu usmene analize, dok se kod složenijih programa ovaj dio radi u pisanoj i simboličkoj formi uz uredno dokumentiranje svih promjena (ovaj dio spada u domen softverskog inženjeringa).
Kreiranje algoritma
Algoritam je procedura (postupak) sa skupom jasno definisanih koraka koji nedvosmisleno vode ka rješenju problema. Svaki algoritam mora ispoštovati 5 osnovnih zakonitosti algoritma:
– Definisanost (svi koraci moraju biti jasni i nedvosmisleni)
– Konačnost (izvršenje algoritma se mora obaviti u određenom broju koraka)
– Posjedovanje ulaza i izlaza ( moraju se definisati ulazi kojih može biti: ni jedan, jedan ili više i izlazi kojih mora biti bar jedan ili više)
– Efikasnost (algoritam se izvršava u razumnom vremenskom intervalu)
– Rezultativnost (algoritam mora dati rješenje problema a ako nema rješenja onda poruku da rješenje ne postoji)
Kodiranje
Nakon završetka algoritma, pristupa se pisanju programskog koda. U ovom koraku se svaki korak algoritma prevodi u odgovarajuću komandu u programskom jeziku u kojem se piše.
Pokretanje i testiranje programa
Svaki programski jezik ima svoj editor koji omogućuje unos programskog koda tzv. Izvorni kod uz kontrolu ispravnosti ispisa ključnih riječi i sintakse uopšte. Uz editor u svakom programskom alatu nalazi se i interpreter koji omogućava testiranje svake linije koda ili koda u cjelini kako bi se blagovremeno otklonile eventualne greške u sintaksi ili definisanim varijablama, dimenzionisanju varijabli i sl. Nakon što smo u prethodnom koraku izvršili unos kompletnog programa u računar program se treba pokrenuti da bi se vidjelo da li radi. Program se treba više puta pokrenuti da bi se vidjelo da li program radi za različite ulazne vrijednosti,a ovo podrazumjeva i sve granične vrijednosti.
Održavanje softwera
Vrlo bitan segment u softwerskom inžinjeringu jeste i održavanje. Nakon izvjesnog vremena i korištenjaprogramajavljaju se bagovi (engl.Bug – buba/greška) u istom. Te greške treba konstantno ispravljati da bi program bio funkcionalan. Takav vid posla dovodi do takozvanih “zakrpa” i samim tim i novih verzija programa koji je razvijen.